Predstavljeni su rezultati istraživanja o dosegu i utjecaju pandemijskih okolnosti poput online i/ili hibridne nastave, različitih restrikcija u društvenom životu i sl. na iskustvo studiranja u ak. godini 2020./2021. Istraživanje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).

Riječ je o istraživanju provedenom na nacionalnoj razini tijekom rujna 2021. godine, a u njemu je sudjelovalo gotovo 4.300 studenata sveučilišnih i stručnih studija, svih razina osim poslijediplomske.

Svrha mu je bila odgovoriti na pitanja kako studenti procjenjuju kvalitetu visokoškolske nastave tijekom pandemije bolesti COVID-19, koliko su zadovoljni pojedinim aspektima studentskog života, kako procjenjuju svoje mentalno zdravlje i kako je pandemija utjecala na brucoše i njihovu prilagodbu visokom obrazovanju.

Zaključci istraživanja

  • Dominantni oblik izvođenja nastave u ak. god. 2020./2021. bila je u potpunosti online (40 %) te hibridna nastava, tj. kombinacija 2/3 nastave online i 1/3 uživo (40 %).
  • Najviše online nastave imali sudionici viših godina diplomskih studija (49 %).
  • 29 % studenata prve godine preddiplomskih i integriranih studija nastavu je pohađalo isključivo
  • 35 % sudionika istraživanja kao željeni je oblik nastave za ak. god. 2021./2022. navelo učioničku nastavu, a njih 29 % nastavu u potpunosti
  • Studenti su izrazili zadovoljstvo određenim segmentima organizacije online nastave i ispita, poput pristupa nastavnim materijalima od kuće (73 %), interakcijom s nastavnicima u virtualnom okruženju (60 %), kriterijima i metodama ocjenjivanja studenata (63 %) te objektivnošću ocjenjivanja (60 %).
  • 60 % sudionika istraživanja ne bi podržalo uvođenje obveznog cijepljenja protiv bolesti COVID-19 za studente i nastavnike, a 25 % ih podržava uvođenje obveznog cijepljenja.
  • 47 % studenata u nekoj se mjeri slaže kako studiranje u online okruženju pruža više prostora za neetično ponašanje prilikom provjere znanja.
  • Među studentima postoji značajna razina nezadovoljstva studentskim životom u odnosu na razdoblje prije pandemije: 59 % studenata smatra da je njihovo zadovoljstvo puno manje i manje; izvanredni studenti zadovoljniji su od redovitih.
  • Narušen je osjećaj pripadnosti studentskoj zajednici, a većina studenata (73 %) nije imala priliku upoznavati nove ljude kao do sada.
  • Postojeće odnose s kolegama sa studija uglavnom su održavali pomoću društvenih mreža i komunikacijskih platformi (78 % odgovora).
  • 43 % studenata smatra da je pandemija negativno utjecala na ponudu studentskih poslova.
  • 60 % studenata navodi kako su zbog online nastave uštedjeli na troškovima putovanja.
  • 54 % imalo je osigurane uvjete za kvalitetno studiranje na daljinu u smještaju u kojem je boravilo.
  • U životu nakon pandemije najveći postotak studenata veseli se druženju s kolegama bez ograničenja (71 %) te nenošenju maski (71 %); značajan postotak raduje se putovanjima u inozemstvo (66 %); nastavi uživo veseli se 41 % sudionika istraživanja.
  • U studentskoj populaciji postoji značajna percepcija narušenosti mentalnog zdravlja tijekom pandemijskog razdoblja: 52 % studenata svoje mentalno zdravlje doživljava lošijim i puno lošijim u odnosu na razdoblje prije pandemije.
  • Studente je najviše zabrinjavala mogućnost zaraze bliskih osoba koronavirusom (57 %), dok ih je najmanje brinula mogućnost vlastite zaraze (17 % ).
  • Od teškoća koje su studenti iskusili tijekom protekle akademske godine 50 % navelo je osjećaj socijalne izolacije i usamljenosti, kao i probleme s pažnjom i koncentracijom (50 %).
  • Znatan broj studenata navodi da se osjećao anksiozno (46 %) i depresivno (29 %) te da je koristio društvene mreže na nezdrav način (43 %).
  • 25 % studenata nije se susretao s poteškoćama u pogledu mentalnog zdravlja te je u svojim komentarima naveo da se u novim, pandemijskim okolnostima osjećao bolje nego prije.
  • 32 % studenata iskazalo je interes za psihološko savjetovanje uživo.
  • Zbog straha od socijalne stigme 12 % studenata ne bi zatražilo stručnu psihološku pomoć, dok bi se 15 % studenata neadekvatno osjećalo kada bi išlo terapeutu radi psihološke pomoći.
  • Najveći izazov studentima prve godine pri prijelazu iz sustava srednjeg u visoko obrazovanje predstavljao je nedostatak kontakta uživo s kolegama sa studija (48 %), online nastava umjesto nastave uživo (39 %) i nedostatak motivacije za učenje uzrokovan neizvjesnošću trajanja i posljedica pandemije (39 %).
  • 47 % studenata prve godine u potpunosti je i uglavnom zadovoljno procesom prijelaza iz sustava srednjeg u visoko obrazovanje, a uglavnom i u potpunosti nezadovoljno je njih 17 %.
  • Većina ih se morala više samostalno pripremati za ispite državne mature, no željeni studij upisalo je 80 % studenata.
  • 55 % studenata prve godine odgovorilo je kako se zbog pandemije slabije povezalo s kolegama sa studija.
  • 63 % brucoša navodi da zbog pandemije nisu u potpunosti doživjeli iskustvo studiranja.

Cijela publikacija dostupna je ovdje.

Više informacija potražite na stranicama Agencije.

Photo by Emmanuel Ikwuegbu on Unsplash