Prezime je prema rječniku Vladimira Anića iz 2003. godine ‘nasljedno obiteljsko ime ili ono koje se dobrovoljno stječe udajom. Prva se javljaju u 12. stoljeću, a kao dopuna imenu češće se uporabljuju od 14. stoljeća. U crkvenim knjigama na europskom Zapadu, pa i u našim krajevima, u 16. stoljeću se počinju voditi matice sa prezimenima. Jozefinskim patentom koji Habsburška monarhija uvodi krajem 18. stoljeća, postaje obvezujuća imensko – prezimenska formula.

Danas je najčešće prezime u Hrvatskoj Horvat, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, temeljenim na popisu iz 2011., nosi ga čak 21.618 ljudi! Prema istim podacima iz popisa, stanovnici u Hrvatskoj imaju još barem 33.200 prezimena.

Onomastičari (znanstvenici koji se bave proučavanjem imena i prezimena) razlikuju četiri osnovne grupe prezimena, obzirom na podrijetlo njihova nastanka. Prezimena su nastala od osobnog imena (kao što su Ivančić, Petrović, Marković), nadimka (Sikirica, Pletikosa, Zlomislić, Rogan), zanimanja (među najčešćim engleskim prezimenima Smith, njemačkim Schmidt- u Hrvatskoj Kovačević, zapravo domaća verzija Smitha i Schmidta) i podrijetla (Zagorac, Posavec ili Duvnjak).

Tablicu s imenima možete pronaći na linku.

Izvor: Srednja.hr

Photo by Ryoji Iwata on Unsplash